Terorizam - "problem" definiranja

Abstract

Terorizam se smatra glavnom prijetnjom ljudskim pravima, te političkoj i ekonomskoj stabilnosti u mnogim zemljama, sa značajnim posljedicama po dobrobit šire društvene zajednice. Cjelovito sagledavanje terorizma podrazumijeva  interdisciplinarni pristup i uporedno istraživanje iz više oblasti. Nije rijetka situacija da pojedine države često zarad vlastitih interesa krše međunarodne obaveze čije realiziranje treba da doprinese suzbijanju terorizma. Problem savremenog terorizma postaje još složeniji širenjem sredstava za masovno razaranje i uništavanje, kao što su biološke, nuklearne i hemijske materije. Ne treba izgubiti iz vida ni činjenicu da se paralelno sa svjetskom globalizacijom “globalizira” i terorizam s obzirom na prostor, dinamiku širenja i djelovanja. Terorizam sve više poprima oblik moći odnosno oblik globalne raspodjele moći čija je ključna poluga strah. U borbi protiv terorizma ne smije se ispuniti jedan od ciljeva terorizma, a to je “antivirus demokratije” - u borbi protiv terorizma primjenjivati metode koje imaju za posljedicu kršenje ljudskih prava i sloboda, tzv. “preventivne metode”- “potencijalne teroriste” ubijati, zatvarati, progoniti, iseljavati... Globalna “solidarnost iz straha”koja ima za cilj spriječiti širenje terorizma svojim činjenjem može stvoriti ambijent manipuliranja terorizmom u političke svrhe neblagovremenim i neselektivnim pristupom “međunarodnoj borbi” protiv terorizma. U cilju sadržajne elaboracije o terorizmu, u ovom tekstu se analizira ”problem” pojmovnog određenja terorizma.