Terorizam kao partner u novom globalnom konfliktu

Abstract

Kada se danas govori o međunarodnom terorizmu kao globalnom pokretu, prije svega se imaju u vidu potencijalni konflikti između velikih vjerskih i etničkih zajednica u čijem marginaliziranom socijalnom, ekonomskom i političkom položaju moderna teroristička mreža nalazi legitimnost svoga djelovanja. Moderne međunarodne terorističke mreže, koristeći visoku političku rezonancu ekonomskih i socijalnih distinkcija između razvijenih i nerazvijenih zemalja, dakako i vjerskih i etničkih zajednica, nastoje djelovati u ime ovih zajednica, te u njihovom inferiornom socijalnom i ekonomskom položaju, kao i u njihovoj degradiranoj političkoj poziciji, nalaze legitimnost za svoje aktivnosti u okviru ovih društvenih grupa. Djelujući pod okriljem interesa marginaliziranih vjerskih i etničkih zajednica, terorističke mreže nastoje svoje djelovanje pokriti političkim programom socijalno marginaliziranih slojeva stanovništva, što im otvara put ka mogućnosti legalizacije njihovih aktivnosti. Pored ove dimenzije, koja čini jednu od krucijalnih identifikacijskih dimenzija globalnog terorizma, druga važna determinirajuća odlika suvremenog globalnog terorizma je u organizacionoj strukturi i radijusu djelovanju terorističkih mreža, koje su prvenstveno organizirane na korporacijskom sistemu djelovanja, po uzoru na unutarnju strukturu multinacionalne korporacije, što podrazumijeva visok stupanj unutarnje decentralizacije, te manju ulogu lidera,odnosno centrale koja sve više dobija ulogu nevidljivog centra iz kojeg pulsiraju nove, za terorističke grupe motivirajuće, ideje i nove ideološke platforme, koje terorizam čine racionalnim i prihvatljivim za sve širi broj prvenstveno mladih i obrazovanih ljudi. Bazirana na ovom korporacijskom sistemu, moderna teroristička mreža sve više prerasta u virtualni globalni sistem, koji je jako teško locirati i identificirati, koji je sposoban koristiti nove suvremene tehnologije, kako u prikupljanju i dostavljanju potrebnih informacija tako i u terorističkim operacijama, koje su sve češće finansirane iz legalnih finansijskih izvora, bez mogućnosti da se utvrdi nelegalnost transfera novca za podršku terorističkoj aktivnosti. S ciljem osiguranja legitimnost i svoga djelovanja u očima marginaliziranih širokih socijalnih, etničkih ili vjerskih zajednica, međunarodne terorističke grupe nastoje ostvariti značajan utjecaj u visokoobrazovanim segmentima stanovništva, što sve više vodi ka mogućnosti legalizacije njihove aktivnosti od države i međunarodne zajednice. I najzad, ono što čini suvremeni terorizam novim veoma respektabilnim partnerom u novom globalnom konfliktu, koji se sve više pomjera ka konfliktu između države i društva, jesu posljedice  djelovanja terorističke mreže koje dramatično pogađaju međunarodnu zajednicu. Masovna fizička razaranja koja imaju pogubne posljedice za svjetsku ekonomiju, masovno ubijanje i stradanje ljudi, biološka degradacija, hemijska kontaminacija, i eventualno nuklearno zagađivanje, kao moguće posljedice djelovanja globalne terorističke mreže, s jedne strane, te getoizacija imigrantskih grupa u razvijenim zemljama u čije ime teroristička mreža predstavlja svoju destruktivnu aktivnost, stvaranje takozvanih sindroma vjerske i etničke krivnje, kreiranje modela kolektivne stigmatizacije u kojem se određena vjerska ili etnička zajednica predstavlja u ružnim i nakaznim dimenzijama, nastaje kao posljedica djelovanja odgovora države prema terorističkoj mreži koja se identificira s određenom etničkom ili vjerskom zajednicom, što po pravilu vodi dramatičnoj etničkoj, vjerskoj ili rasnoj diversifikaciji lokalne zajednice. Socijalni, politički i ideološki aspekt ovih posljedica koje su sasvim izgledne čine terorističku mrežu sve značajnijim akterom u novom globalnom konfliktu, čije se djelovanje ne može zanemariti.