Kritika globaliziranog (neo)liberalnog kapitalizma i njegovih finansijskih institucija

Abstract

Svjetska finansijska kriza, započeta 2008. godine, poljuljala je povjerenje u „tržišni fundamentalizam“ delegitimirajući spoznajne i obrazovne domete omiljene krilatice kognitivnog kapitalizma da živimo u „globalnom društvu znanja i vještina“. Ta kriza predstavlja posljedicu strukturalne, institucionalne, kognitivne i aksiološke krize pogrešno globaliziranog neoliberalnog kapitalizma. Socijalni učinci te krize nastoje se zamaskirati hegemonistički definiranim narativima o ljudskim pravima i pravima potrošača. Nova ekonomija znanja strateški izbjegava razmatranje dileme da li mi, doista, živimo u društvu znanja ili, pak, živimo u društvu zavođenja, nadzora, kontrole i rizika. Gubitak legitimiteta politike i prakse djelovanja ( i nedjelovanja) finansijskih institucija izaziva potrebu za inteligentnom i socijalno senzibilnom transformacijom postojećih institucija ili za izgradnjom drugačijih institucija koje bi bile u službi ljudi i zajednica naroda, a ne isključivo u službi ekstra profita. Poredak koji nazivamo globalistički „kognitivni kapitalizam“ i danas se zasniva na neosviještenoj simboličkoj i diskurzivnoj dominaciji ekonomskog redukcionizma i tehnološkog determinizma. Takav sistem su u velikoj mjeri nametnule transnacionalne korporacije, međunarodne političke i finansijske institucije kao što su Svjetska banka, MMF i Svjetska trgovinska organizacija. Te kapitalističke institucije su decenijama širom svijeta kontrolirale socijalne politike država koje su ovisile o njihovoj pomoći te nametale neoliberalni ekonomski model razvoja koji je veliki broj ljudi gurnuo u još veću neizvjesnost, beznađe, radikalizam, izolacionizam, a prije svega na sami rub ponižavajućeg siromaštva. Međutim, ta se situacija počinje mijenjati. Svekolika kriza kapitalizma pokazuje da bez socijalno osviještenog i pravednog djelovanja zajednice naroda i građana svijeta i transparentnih, u velikoj mjeri reformiranih, svjetskih finansijskih institucija nemaju zadovoljavajući odgovor na globalne ekonomske, socijalne i sigurnosne probleme.