Odnosi s javnošću i izvršna vlast

Abstract

Razvoj odnosa s javnošću možemo promatrati kroz razvoj modela odnosa s javnošću i pojavu prvih pres agenata početkom prošloga stoljeća. Sve do šezdesetih godina prošloga stoljeća, odnosi s javnošću prolazili su kroz dinamično razdoblje, kada s razdobljem globalne informacije sazrijeva suvremeni public relations (PR). Od tada do danas suvremeni odnosi s javnošću primjenjuju se u tri sektora. To su profitno orijentiran sektor (korporativni odnosi s javnošću), zatim državni politički) i neprofitni sektor. Kada mislimo o državnom sektoru ili političkom public reletionsu najčešće govorimo o vladinim odnosima s javnošću, odnosno odnosima s javnošću u izvršnoj vlasti na svim razinama. U vrijeme, danas globalne sutra totalne, komunikacije nezamislivo je da najvažniji državi sektori nemaju razrađene kanale komuniciranja s javnošću kako bi svoju politiku učinili transparentnom i promjenjivom. S druge strane, gotovo je nemoguće da građani svu količinu potrebnih informacija o djelovanju vlade i vladinih institucija dobiju neposredno od nje. Budući su i političke javnosti kompleksne i različite, odnosi s javnošću morali su razviti različite oblike komuniciranja. Tako se jedan dio informacija može dobiti neposredno, ali puno veći broj informacija mora se dobiti posredno, putem raznih komunikacijskih kanala. Iskustva u zapadnim zemljama prije svega u Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji pomoći će nam da sagledamo modele koji već dugo u praksi dobro funkcioniraju. Takve modele organizacije odnosa s javnošću komparirat ćemo sa stanjem organizacije public relationsa u BiH koje smo istražili u ovom radu. Metoda komparacije svakako će nam poslužiti za zaključke koji ujedno mogu biti polazišta za razmišljanje kako urediti organizaciju odnosa s javnošću na razinama izvršne vlasti u BiH.