Pitanje državljanstva u postdejtonskoj BiH

Abstract

Tema koju ovom prilikom autor prezentira, povrh svega, problematizira pitanje državljanstva, ali i korelacije ovog pojma s drugim ‘sličnim’pojmovima. Državljanstvo se ovdje hronološki valorizira od najstarijih, antičkih vremena, pa sve do danas, kada je ono zadobilo potpuno drugačije konotacije. Poseban akcent ovdje je koncentriran na pitanje državljanstva u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini, koje izaziva mnogo polemika u suvremenim politološko-sociološko-pravnim raspravama. Kada govorimo o ovoj temi u modernom poimanju, svakako, ono što izaziva najveću pažnju, i ono što je istovremeno najkontroverznije, usmjereno je na problem poistovjećivanja pojma državljanstva s pojmom nacionalne pripadnosti. Autor neumorno pokušava raskrinkati supstancijalne razlike između ovih pojmova, upozoravajući pritom na sve nepravde koje ovo poistovjećivanje producira. Sasvim je evidentno autorovo protivljenje ovoj 'kvazisimboličnoj vezi', koju on doživljava kao neprirodnu, nelogičnu i anahronu. Nacionalna država je, u Komelovom poimanju, glavni uzročnik ovakvog stanja, jer njena formula 'jedna nacija u jednoj državi' apsolutno apologira ovo kozmetičko izjednačavanje. Izlaz iz zatona državljanstva autor vidi u sekularizaciji, ovdje, prije svega, odvajanju Države od Nacije, tj. državljanstva od nacionalne pripadnosti.