Kutiljerov mirovni plan za Bosnu i Hercegovinu

Abstract

Evropska zajednica je pokušala pronaći mirovno rješenje za Bosnu i Hercegovinu i ponuditi mirovni plan koji bi zadovoljio „tri strane“ (SDA, SDS i HDZ) u Bosni i Hercegovini isključivši iz odlučivanja legalne i legitimne organe države Bosne i Hercegovine – Skupštinu, Predsjedništvo i vladu BiH. Mirovno posredovanje vodio je evropski izaslanik Žoze Kutiljero, koji je ponudio mirovni plan koji je više ličio na evropski radni prijedlog, kao i Izjavu o principima za novo ustavno uređenje BiH, koja je prihvaćena kao osnova za dalje pregovore.

Predloženom mirovnom planu nedostajali su važni elementi kao što su usaglašeni i prihvaćeni ustavni principi, mape razgraničenja, prelazni aranžmani, a mnoge stvari su dogovorene, ali nisu i potpisane. Kutiljerova misija svoj vrhunac je postigla 7. i 8. marta 1992. godine u Briselu evropskim radnim prijedlogom budućeg ustavnog uređenja BiH. Pozitivna strana plana je u tome što je nudio šansu mogućem mirnom rješenju, dok je njegova negativna strana što je utemeljio etnički kriterij kao osnovu za buduće mirovne pregovore i kantonizaciju kao model unutrašnjeg uređenja Bosne i Hercegovine.