Socijalno angažirana umjetnost u Bosni i Hercegovini između dva svjetska rata / Socially Engaged Art in Bosnia and Herzegovina in the Period between the Two World Wars

Roman Petrović, Petar Tiješić, Vojo Dimitrijević i “Collegium Artisticum“ / Roman Petrović, Petar Tiješić, Vojo Dimitrijević and “Collegium Artisticum“

Authors

  • Anja Bogojević University of Sarajevo, Academy of Fine Arts

DOI:

https://doi.org/10.48052/19865244.2025.2.371

Keywords:

social art, socially engaged art, avant-garde, synthetic theatre

Abstract

In the Yugoslav cultural and artistic space, between the two world wars, social art did not have a unified concept – stylistically, aesthetically nor ideologically. Permeated by diverse cultural and historical roots, sociopolitical challenges and material conditions, social art, however, in its diversity and plurality, insisted on active participation in transforming the existing social reality. Social engagement manifested itself through all available media, forms and strategies of artistic practice. The artist had, on one side, been employing traditional art forms to convey sociopolitical ideas and ideological messages or to express resistance and a clear anti-war attitude, while on the other side they have been exploring new artistic approaches and thus producing various avant-garde and innovative artistic expressions. By interpreting the complex sociopolitical, cultural and historical conditions in Bosnia and Herzegovina, within the context of related tendencies of Yugoslav art of the period, this paper explores the socially engaged artistic practices which aimed to activate the social function of art and affirm the social aspect of artistic practice. The paper demonstrates the measure in which the turn towards socially relevant themes also incentivised formal innovations and avant-garde breakthroughs in oeuvres of Roman Petrović, Petar Tiješić, Voje Dimitrijević and the art collective “Collegium artisticum.ˮ The paper, a segment of the broader doctoral research on socially engaged and avant-garde activity in fine arts, architecture and synthetic theatre in the interwar period in Bosnia and Herzegovina, opens new possibilities for interpreting and evaluating Bosnian-Herzegovinian social art in the said period.

References

Begić, A. (1984). Prilike. U Umjetnost Bosne i Hercegovine 1923-1945. Katalog izložbe (str. 8-50). Sarajevo: Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine.

Begić, A. (1992). Likovni umjetnici u Collegiumu artisticumu. U N. Šipovac (ur.), Collegium artisticum 1939 (str. 58-76). Sarajevo: Sarajevska zima.

Bektić, I. (2020). Rastvaranje privida, poticanje promjena. Preuzeto 10.9.2024.

sa https://kulturpunkt.hr/tema/rastvaranje-privida-poticanje-promjena/

(10.09.2024.)

Birger, P. (1998). Teorija avangarde. Beograd: Narodna knjiga Alfa.

Daniel Ozmo. (1970). Katalog izložbe. Sarajevo: Muzej revolucije Bosne i Hercegovine.

Danon, O. (1976). Kolegijum artistikum. U Sarajevo u revoluciji: revolucionarni radnički pokret 1937-1941 (str.317-325). Sarajevo: Istorijski arhiv.

Damjanović, D. (1988). Predgovor. U: Roman Petrović. Katalog izložbe (str. 11-23). Sarajevo: Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine.

Damnjanović, M. (1988). Problem angažovane umetnosti ostaje otvoren. Izraz: časopis za književnu i umjetnički kritiku, LXIV (XXXII), 523-532.

Dimić, Lj. (1996). Kulturna politika u Kraljevini Jugoslaviji 1918-1941: I deo Društvo i država. Beograd: Stubovi kulture.

Džaja, S. (2004). Politička realnost jugoslavenstva (1918-1991)- S posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu. Zagreb-Sarajevo: Svjetlo riječi.

Grojs, B. (2006). Učiniti stvari vidljivima – strategije suvremene umjetnosti. Zagreb: MSU Biblioteka Refleksije.

Koš, E. (1975). Djelatnost KPJ u oblasti kulture. U Sarajevo u revoluciji: revolucionarni radnički pokret 1937-1941 (str. 189-197). Sarajevo: Istorijski arhiv.

Kršić, J. (1932). Dve likovne izložbe u Sarajevu. Pregled, VI, (VIII), 655-659.

Kršić, J. (1941). Jedna odlična knjiga za decu. Jevrejski glas, 1 (680), 4-5.

Mihaljević, D. (2017). Zbogom avangardo – Na razvalinama jugoslavenske socijalističke modernizacije. Beograd: Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Edicija Nove perspektive 4.

Mitić, M. (1966). Portreti: Crvena boja palete - Vojo Dimitrijević, akademski slikar. Oslobođenje.

Petar Tiješić. (1969). Katalog izložbe. Sarajevo: Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine.

Pođoli, R. (1975). Teorija avangardne umetnosti. Beograd: Nolit.

Protić, M. B. (1969). Srpski nadrealizam 1929-1932. U 1929-1950: Nadrealizam, Postnadrealizam, Socijalna umetnost, Umetnost NOR-a,Ssocijalistički realizam (str. 7-10). Beograd: Muzej savremene umetnosti.

Roman Petrović. (1988). Katalog izložbe. Sarajevo: Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine.

Šipovac, N. (1992). Collegium artisticum 1939. Sarajevo: Sarajevska zima.

Vojo Dimitrijević. (1970). Katalog izložbe. Sarajevo: Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine.

Downloads

Published

04-09-2025

How to Cite

Bogojević, A. (2025). Socijalno angažirana umjetnost u Bosni i Hercegovini između dva svjetska rata / Socially Engaged Art in Bosnia and Herzegovina in the Period between the Two World Wars: Roman Petrović, Petar Tiješić, Vojo Dimitrijević i “Collegium Artisticum“ / Roman Petrović, Petar Tiješić, Vojo Dimitrijević and “Collegium Artisticum“. Pregled: časopis Za društvena Pitanja / Periodical for Social Issues, 66(2), 371–392. https://doi.org/10.48052/19865244.2025.2.371

Issue

Section

TEMATSKI BLOK 2 / THEMATIC BLOCK 2