Krivica nacija : restitucija i ispravljanje istorijskih nepravdi

Abstract

Virginia Woolf bi mogla reći da se 5. ožujka 1997., ili negdje oko toga datuma, svjetski moral – da ne kažemo, ljudska priroda – promijenio. Razlog je bio neočekivan: u odgovoru na optužbe za profitiranje na račun patnji Židova tijekom Drugog svjetskog rata, Švicarska je najavila svoju namjeru prodaje značajne količine svoga zlata kako bi oformila humanitarni fond od pet milijardi dolara. Fond je namijenjen žrtvama holokausta koje su izgubile svoj novac u švicarskim bankama, a potom da se upotrijebi za ispravljanje povijesnih nepravdi širom svijeta. Iznenađenje ne leži u tome što je Švicarska zatresla financijska tržišta i izazvala pad cijene zlata, čak ni u tome što su švicarski bankari pokazali odstupanje od svoga imagea stabilnosti, tajnosti i uvaženosti, nego što su pitanja morala postala tako snažna u međunarodnoj areni da su po svoj prilici čak i uštogljene bankare pretvorila u suosjećajne radikale.