Diplomatska teorija od Machiavellija do Kissingera
Keywords:
„amaterska diplomacija“, Bečka konvencija o diplomatskim odnosima (1961), diplomacija, diplomacija putem konferencija, diplomacija velikih sila, diplomatska teorija, diplomatski odnosi, europski sustav država, hladni rat, „kontinuirano pregovaranje“, Liga naroda, Machiavelli Niccolò, međunarodno pravo, pravo naroda, pregovaranje, raison d’état (smisao države), ravnoteža snaga, realpolitik, vanjska politika, Vestfalski kongresAbstract
Diplomacija je izraz kojim se određuju službeni kanali komuniciranja kojima se koriste članice sustava država. U suvremenom svjetskom sustavu oni su uglavnom utemeljeni na mreži diplomata i konzula koji su zaštićeni posebnim zakonskim odredbama i stalno borave u inozemstvu, neki i u sjedištima međunarodnih organizacija. Ta se mreža prvi put pojavila na talijanskom poluotoku u drugoj polovici 15. stoljeća, a svoju potpunu izražajnost dosegnula je u Europi u dva i pol stoljeća nakon kongresa u Münsteru i Osnabrücku (1644-1648). Od kraja Prvoga pa sve do vremena nakon Drugog svjetskog rata diplomacija tog sustava podvrgnuta je do tada nezapamćenom kriticizmu: govorilo se da je potpomogla rat, imperijalizam, ili - oboje. Ipak, odoljela je napadima i na vrhuncu hladnog rata ojačana je uspješnim kodificiranjem običajnoga međunarodnog prava kojim je uređeno njezino vođenje.
Downloads
Published
How to Cite
Issue
Section
License
Copyright (c) 2007 PREGLED - Periodical for Social Issues
This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.