Aktivno i pasivno biračko pravo u izboru Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Doma naroda Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine u ustavnom poretku države Bosne i Hercegovine

Abstract

Sadašnji Ustav Bosne i Hercegovine, dogovoren u Općem okvirnom sporazumu za mir u Bosni i Hercegovini, analizirala je naučna i stručna javnost. Osobina svih tih radova je kritički odnos prema današnjem ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, koji se u formalnopravnom smislu vrlo malo mijenjao. Do danas je usvojen samo amandman o Distriktu Brčko. Prije njegovog usvajanja desile su se brojne faktičke promjene Ustava Bosne i Hercegovine koje bi u budućnosti trebalo i formalnopravno potvrditi. Objavljene kritike ustavnih antinomija predstavljaju dobar osnov u kom bi pravcu ustavne reforme trebale ići u Bosni i Hercegovini. Ovaj rad ima tri dijela. Prvi dio posvećen je analizi nedostataka Ustava BiH, koju su objavili prof. dr. Ibrahim Festić, prof. dr. Nedžad Duvnjak, prof. dr. Omer Ibrahimagić i prof. dr. Ćazim Sadiković. Drugi dio sadrži analizu pravne prirode cjelokupnog ustavnog poretka autora ovog rada. Samo se na osnovu analize pravne prirode cijelog ustavnog poretka BiH može znati kakvi se amandmani de lege ferenda na Ustav BiH trebaju a kakvi ne smiju usvojiti. U trećem dijelu izloženi su konkretni prijedlozi ovih reformi za ukidanje diskriminacije u izboru političkih predstavnika konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina u Domu naroda BiH, u izboru političkih predstavnika konstitutivnih naroda u Predsjedništvu BiH, te kakvi ustavni amandmani se ne smiju usvojiti za izbor političkih predstavnika nacionalnih manjina i ostalih u Predsjedništvu BiH u skladu sa presudom Suda za ljudska prava Vijeća Evrope u predmetu Sejdić-Finci.