Odnos državne strukture prema razvoju bolonjskog modela studija

Abstract

U radu se analiziraju uslovi u kojima je uveden bolonjski model studija na Univerzitetu u Sarajevu od 2003. godine. Državna struktura nije osigurala nužne materijalne pretpostavke u zanavljanju akademske infrastrukture i povećanju broja nastavnog kadra. U novonastalim uslovima izostala j e briga i za zanavljanje naučnog podmlatka. Izdvojen je pozitivni primjer Prirodno-matematičkog fakulteta koji za asistente bira najbolje studente u generaciji. Vlasti Kantona Sarajevo su smanjile i ranija skromna sredstva za naučnoistraživački rad. Jedan broj fakulteta, posebno oni koji ostvaruju vlastite prihode, imaju sopstvenu inicijativu i projekte za razvoj bolonjskog modela studija. Efekti primjene bolonjskog modela studija na Univerzitetu u Sarajevu u kontekstu kritičkog mišljenja o valjanosti tog modela nemaju pozitivnu ocjenu. Kritičko mišljenje ide do zagovaranja ukidanja bolonjskog modela studija.
Rješenje nije u ukidanju bolonjskog modela studija, jer bi Bosna i Hercegovina izgubila mogućnost da bude dio jedinstvenog evropskog akademskog prostora. Rješenje se vidi u radikalnim promjenama u organizaciji i odvijanju bolonjskog modela studija. U tom kontekstu se zagovaraju mjere koje mogu izvesti same visokoškolske ustanove. Drugi nivo mjera pripada kantonalnim vlastima. Kantonalne vlasti bi morale pristupiti formiranju kantonalnog fonda za naučni podmladak i fonda za naučnoistraživački rad.