Pitanje definiranja terorizma u međunarodnom pravu

Abstract

Prvi pokušaj definiranja terorizma u međunarodnom pravu u vezi je s Konvencijom o sprečavanju i kažnjavanje terorizma iz 1937. godine (1937 Convention for the Prevention and Punishment of Terrorism), koja je usvojena pod okriljem Društva naroda (League of Nations). U godinama koje slijede Ujedinjene nacije (United Nations), posebno specijalizirane agencije Ujedinjenih nacija, putem usvajanja međunarodnih dokumenata i utvrđivanja međunarodnopravnih instrumenata za suzbijanje i ograničavanje terorizma, rade na definiranju ovog fenomena. Međutim, te aktivnosti su manje ili više uspješne jer se uglavnom svode na definicije koje se razlikuju od slučaja do slučaja. Razlog ovome je što se terorizam kao pojam povezuje s pojedinačnim normama u međunarodnom javnom pravu koje se odnose na sigurnost letjelica, hemijsko i biološko oružje, špijunažu, sabotažu i sl. I to nije sve. Terorizam općenito odražava interese onih koji ga definiraju i uglavnom ga definiraju države svaka za sebe, svaka po svome. Zato je i jedno od osnovnih pitanja ko može biti ovlašten da definira terorizam. Da li to treba da budu države, međunarodne organizacije (poput Ujedinjenih nacija) kao subjekti međunarodnog prava, ili neko drugi? Stoga predmet istraživanja treba usmjeriti prema definiranju i shvaćanju terorizma u međunarodnom pravu, što vodi razumijevanju ovog fenomena, ali i ukazivanju na moguće smjernice i rješenja koja bi dovela do usuglašavanja, kao i usvajanja univerzalne i općeprihvaćene definicije terorizma u međunarodnom javnom pravu.