Povijest bošnjačke književnosti - crtež na pijesku?

Authors

  • Enes Duraković University of Sarajevo, Faculty of Philosophy / Univerzitet u Sarajevu, Filozofski fakultet

Keywords:

povijest književnosti, poetika književnosti, kultura sjećanja, intertekstualna teorija, bošnjačka književnost, bosanskohercegovačka književnost, interliterarne zajednice, etnokulturni identitet, književna periodizacija, orijentalizam, eurocentrizam, postkolonijalna kritika, kulturalna imagologija, hibridne kulture, sinkretizam

Abstract

Ovaj rad uvodna je studija projekta Poetičko-kulturalna pripovijest bošnjačke književnosti u kojoj se razmatraju uzroci i razlozi obnove tradicionalnog koncepta historije nacionalne književnosti na južnoslavenskom kulturnom prostoru i mogućnosti njena redefiniranja oslobađanjem od nacional-romantičarskih oblika apoteoze nacionalnog duha sakrosanktnog etno-kulturalnog identiteta. Prevaziđeni obrasci književne historiografije na južnoslavenskom prostoru javljaju se i danas kako zbog zakašnjenja teorijske samorefleksije uvjetovanog dugogodišnjom ideološkom represijom soc-realističke prakse ali i zbog apsurdnog nadmetanja o dugotrajnosti kulturnocivilizacijskih kontinuiteta kao dokaza nacionalnog prvenstva i starosjedilaštva na ovome tlu. Tako shvaćena književnopovijesna paradigma u imaginiranju svoje „izvornosti“ briše sve tragove „tuđe duhovnosti“, pa se geografska topografija preobražava u svetost „duhovne topografije“, a historijski događaji postaju sakralni toposi nacionalnog izvanvremenoga postojanja. A takav oblik kulturnopovijesnih naracija u pravilu se „hrani“ strahom i otporom prema Drugom s rigidnim oblicima etnocentričke kulture zasnovane na političkoj ideologiji eksterminacije Drugog.Ovo tragično iskustvo lišavanja identiteta posebnu je dimenziju imalo u slučaju bosanskohercegovačke multikulturalne zajednice i bošnjačke mikrokulture posebno, pa je kroz čitavo 20. stoljeće poricano postojanje i bosanskohercegovačke i bošnjačke književnosti. Stigmatizacija Bošnjaka izdajničkim konvertitstvom, poricanje bilo kakve kulturnopovijesne posebnosti u odnosu na druge južnoslavenske kulturne zajednice, orijentalistički stereotipi i ksenofobsko ekskomuniciranje svakog oblika islamske duhovnosti i kulture iz posvećenog književnog pisma kršćanskog prostora Evrope, sve je to rezultiralo ogromnim korpusom tekstova u kojima je to razaranje identiteta zaista nosilo sve oznake pripreme za konačan razračun s „neprijateljskim Drugim“. Zato je danas nesumnjivo neophodno obnavljanje koncepta povijesti bošnjačke književnosti, ali taj projekt ne smije biti sveden tek na ilustraciju posebnosti etnokulturalnog identiteta, pogotovo ne u antagoniziranju spram naporednih i susjednih književnopovijesnih nizova. Povijest i poetika bošnjačke književnosti može se zasnovati jedino uz preferiranje posebnosti kulturalne gramatike književnog identiteta, dragocjenih izrazitosti jedne mikrokulture koja obogaćuje i bosanskohercegovački i južnoslavenski književni mozaik estetskim vrijednostima koje nose ne samo autohtone osobine nego i hibridne i sinkretičke oblike dinamičnih prožimanja „istočnog“ i „zapadnog“ književnog pisma.

Downloads

Published

2009-09-03

How to Cite

Duraković, E. (2009). Povijest bošnjačke književnosti - crtež na pijesku?. Pregled: časopis Za društvena Pitanja / Periodical for Social Issues, 2(2), 15–74. Retrieved from https://pregled.unsa.ba/index.php/pregled/article/view/570

Issue

Section

Articles / Članci