Izazovi Bosne i Hercegovine u euroatlantskim integracijama

Abstract

Milenijski sedimentirana multilateralnost bosanskohercegovačkog društva trebala bi predstavljati njegovu komparativnu prednost u pridruživanju euroatlantskim integracijama. S druge strane, bilo bi teško povjerovati u vjerodostojnost proklamiranih principa za evropske integracije ako izostane pomoć Bosni i Hercegovini da prevlada Dejtonskim mirovnim ugovorom nametnute pravno-političke i druge limite za harmoniziranje ove države s načelima izgrađivanja Evropske unije. Dejtonska „rješenja“ nisu korespondentna ni s povijesnim karakterom bosanskohercegovačkog društva njegovom etnološkom šarolikosti koja je rezultat otvorenosti spram drugog i drugačijeg, uvažavanjem i ugrađivanjem  drugosti u vlastiti etnološki supstancijalitet. Kako prihvatiti aparthejdske limite u izbornom zakonu (kod biranja članova Predsjedništva, kao i konstituiranja Doma naroda u Parlamentu), ili u ustavni sistem ugrađeno neravnopravno pozicioniranje u odlučivanju zakonodavnih i izvršnih organa vlasti (tzv. entitetsko glasanje), a pogotovo kad je riječ o insuficijentnosti države Bosne i Hercegovine u odnosu na vlastite entitete, za koje se, opet, naglašava da nisu države, i tome slično? Trenutačno ustavno uređenje Bosne i Hercegovine ne poznaje nijedno pozitivno iskustvo u funkcioniranju država u svijetu, pa čak ni pravno-politička teorija općenito. Stoga je imperativno njegovo harmoniziranje s evropskim okruženjem.