DAYTONSKI SPORAZUM I DAYTONSKI USTAV KAO OSNOVA ZA BOSANSKI SPORAZUM I BOSANSKI USTAV / DAYTON PEACE AGREEMENT AND DAYTON CONSTITUTION AS THE BASIS FOR THE BOSNIAN AGREEMENT AND THE BOSNIAN CONSTITUTION
DOI:
https://doi.org/10.48052/19865244.2023.1.2.63Keywords:
Constitution of Bosnia and Herzegovina, constitutional state, liberalism, democracy, rule of law, social consensus, constituent peoples, citizenAbstract
In the context of the political philosophy of liberalism, the author analyzes the existence of assumptions that the state of Bosnia and Herzegovina legitimizes itself as a constitutional, democratic and legal state on the basis of the 1995 Constitution. Analyzing the functioning of the state of BiH on the basis of the Constitution from 1995, as well as the conditions and circumstances under which the Dayton Peace Agreement was concluded, the author concludes that there are no elementary assumptions that the state of BiH could be legitimized as a constitutional, democratic and legal state, that is, a state in which implements the principle of the rule of law. It is emphasized that the state of BiH is not an expression of the freely expressed will of the citizens and the people of BiH, as well as that the Dayton Constitution is not a confirmation of the existence of a social consensus of the people and citizens of BiH. In the author's opinion, the Dayton constitution can only represent a temporary and transitional solution, and by no means a permanent basis for the functioning of the state of BiH. In this sense, a constitutional revision is necessary, which would entail the adoption of a completely new constitution of BiH or a thorough reform of the existing one, the so-called of the Dayton Constitution. The Dayton Agreement and the Dayton Constitution are understood only as a basis for the construction of the "Bosnian Agreement" and the "Bosnian Constitution", and by no means as a permanent solution.
References
Ballestrem, C., (1998). Narodni suverenitet u ustavnoj državi, Politička misao, Vol. XXXV, br. 3.
Basta-Posavec, L., (1993). Pravna država i konstitucionalna demokratija
Buchheim, H., (1992). Ustavna država i demokratija, Politička misao, Vol. XXIX, No. 4.
Dejtonski mirovni sporazum, JP NIO Službeni list RBiH, Sarajevo, 1996.
Dimitrijević, N., Konstitucionalizam i privatizovane države, Časopis za književnost i kulturu, i društvena pitanja.
F. Ni Aolain, The Fractured Soul of the Dayton Peace Agreement: A legal Analysis”, Michigan Journal of International Law, Volume 19, Issue 4.
Festić, I., (2004). Rat, mir i pravo u Bosni Hercegovini, Pravni fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo
Isensee, J., (1998). Ustavotvorna vlast naroda-demokratski mit, Politička misao, Vol. XXXV, br. 3.
Isensee, J., (1999). Nacija kao političko jedinstvo, Politička misao, Vol. XXXVI, br. 4.
Izvještaj stručnjaka o pitanjima vladavine prava u Bosni i Hercegovini od 05. 12. 2019.godine.
Kielmansegg, G., (1998). Granice ustavotvorne vlasti, Politička misao, Vol. XXXV, br. 2.
Krivokapić, N., (2016). Oblici i koncepti demokratije, Sociološka luča X/2.
Kukoč, M., (2013). Liberalna demokracija versus neoliberalnia globalizacija, Filozofski fakultet u Splitu/Institut društvenih znanosti Ivo Pilar-Centar Split
Lauc, Z., (2016). Načelo vladavine prava u teoriji i praksi, Pravni vjesnik, Vol. 32, br. 3–4.
Marković, G., (2016). Ograničenja demokratskog potencijala političkog režima Bosne i Hercegovine, Pravni fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu
Mirić, J., (1993), Liberalna i pluralistička demokracija, Politička misao, Vol. 30., No.3.
Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji COM (2019) 261 od 29. 05. 2019. godine.
Mišljenje o ustavnoj situaciji u Bosni i Hercegovini i ovlaštenjima visokog predstavnika CDL-AD (2005) 004 od od 11. marta 2005. godine.
Nešković, R., (2013). Nedovršena država, politički sistem Bosne i Hercegovine, Fondacija Friedrich-Ebert Stiftung, Sarajevo
Vorlander, H., (2001). Supremacija ustava. O odnosu napetosti između demokracije i konstitucionalizma, Politička misao, Vol. XXXVIII, br 1.
P, Kielmansegg., (1998). Granice ustavotvorne vlasti, Politička misao, Vol. XXXV, br. 3.
Pažanin, A., (1984). Država i demokracija, Politička misao, Vol. XXI, No. 1–2.
Posavec, Z., (1993). O suverenitetu, Politička misao, Vol. XXX, No. 4.
Posavec, Z., (1998). Legitimacija ustavne države između moralnog unverzalizma i nacionalno-demokratskog partikularizma, Politička misao, Vol. XXXV, br. 3.
Presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci protiv BiH („Službeni glasnik BiH“ broj: 17/10).
Rodin, D., (1996). Daytonski sporazum: Deklaracija političke volje Zapada, Politička misao, Vol. XXXIII, br. 4.
Rodin, D., (2006). Demokracija nije ni vladavina naroda, niti vladanje narodom, Politička misao, Vol. XLIII, br. 3.
Sadiković, L. (2020) Revizija Ustava Bosne i Hercegovine nakon dvadeset i pet godina implementacije mira – pitanje političke volje ili prihvaćene obaveze svih potpisnika Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, Dijalog – Časopis za filozofiju i društvenu teoriju, broj: 01–02.
Šarčević, E., (1997). Ustav i politika, Kritika etničkih ustava i postrepubličkog ustavotvorstva u Bosni Hercegovini, KULT B Časopis za kulturu – umjetnost – nauku – politiku, Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca.
Šarčević, E., (2010) Karakteriziranje dejtonskog ustavnog modela, o jednom neuspješnom ustavnom eksperimentu, Pravni zapisi, Vol. I (1), Pravni fakultet Univerziteta Union
Ustav BiH preuzet sa internet stranice Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR).
Vehabović, F. (2010) Zašto neće doći do sistematskih ustavnih promjena, Sveske za javno pravo 1–2: 36–54.
Downloads
Published
How to Cite
Issue
Section
License
Copyright (c) 2023 Pregled: časopis za društvena pitanja / Periodical for social issues
This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.