Država ili vjetrometina / Shvatanje države u djelima i radu Alije Izetbegovića

Abstract

Ovaj tekst je sačinjen na temelju bogatog opusa Alije Izetbegovića – njegovih knjiga, govora, izjava i pisama, a dijelom i na temelju ličnog iskustva autora iz saradnje sa predsjednikom Izetbegovićem u ratu i tokom dejtonskih i drugih pregovora o budućnosti BiH.
Alija Izetbegović je državu promatrao kompleksno – kao filozof, kao državnik, kao pravnik i kao vjernik. I suštini i formi države davao je adekvatno značenje ne vidjevši državu kao strukturu koja je sama sebi svrha. Od nje je očekivao da bude organizirana na način da ostvari suštinu postojanja i slobode čovjeka, njenog građanina, ne dovodeći time u pitanje mogućnost kohabitiranja različitih filozofskih, kulturoloških, civilizacijskih, vjerskih, etničkih, političkih i drugih oblika ljudskog identiteta i kreativnog potvrđivanja. Bilo da je u svojim tekstovima govorio o Jugoslaviji ili o Bosni i Hercegovini, iznimnom senzibilnošću je nastojao predvidjeti načine i mehanizme harmoniziranja različitih prava i odgovornosti pojedinaca i zajednica na način da se osiguraju vladavina prava i funkcioniranje demokratije, čime je mjerio i polazne i konačne kriterije kvaliteta i funkcionalnosti vlasti odnosno državnog aparata. Često je podsjećao da oni koji obavljaju funkciju vlasti svoje postupke moraju mjeriti ne samo u odnosu na zahtjeve i principe zakona već i morala, podvlačeći da je svaka vlast prolazna i da će prije ili kasnije doći pred sud – Božiji ili narodni. Iako je preferirao vrijednosti države u odnosu na njenu strukturu, vjerovao je da je narod bez države na društvenoj vjetrometini, bez izgleda da se održi i preživi opasnosti kojima je izložen.