Od Bretton Woodsa preko eura do currency boarda – Značaj odustajanja od monetarne politike na ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini

Abstract

Bosna i Hercegovina je jedinstvena država u svijetu. Ona je jedinstvena po mnogo čemu: zasebnom kulturnom naslijeđu na međama Istoka i Zapada, jedinstvenom mentalitetu Balkana, ljudima različitih nacionalnih i vjerskih opredjeljenja “osuđenih” ili privilegiranih da dijele zajedničku domovinu. Ipak, jedinstvenost na koju se ovdje misli je da je BiH jedina zemlja na svijetu kojoj je u Ustavu određeno da ima jednu nezavisnu centralnu banku.3 Zapravo, malo ljudi u BiH je uopće upoznato sa ovom odredbom Dejtonskog ugovora u kojem je cementirana buduća monetarna politika tada nove države. Mnogima je ova odluka bila i logična naročito ukoliko se uzme u obzir žudnja i države i građana za stabilnost nakon dramatičnih ratnih iskustava, ali i sve prisutna sjećanja na prijeratnu hiperinflaciju. Zahvaljujući ovom posljednjem, niko nije imao ništa protiv Currency Boarda, koji je po pozitivnim iskustvima Argentine primijenjen i na BiH i koji je trebao garantirati stabilnost valute. Cijena te stabilnosti nije nikada bila povod jedne šire rasprave i utisak je da, iako Currency Board predstavlja jedan sveodređujući faktor ekonomskog života i razvoja, njegovo značenje za nacionalnu ekonomiju je premalo tematizirano kako od stručnih krugova tako i od medija.