Deweyjevo poimanje demokracije

Authors

  • Kemal Čuzović

Keywords:

apsolutni idealizam, objektivni idealizam, demoktracija, zajednica, nauka, psihologija

Abstract

Dewey je počeo svoju karijeru kao hegelovac idealist ali se postepeno udaljavao od idealizma i prilagodio eksperimentalizmu koji naglašava kontinuitet ljudske misli i naturalizma.

U svom intelektualnom angažmanu on je pokušao i da razumije i da transformiše svoj svijet. On je advokat patricipatorske demokracije u kojoj su svi članovi društva uključeni u kreiranje zajednice kroz učešće u političkom , društvenom i kulturnom životu. Prema njemu, neo-hegelovska doktrina pokazuje da postoje duhovni principi u korijenu običnog iskustva i nauke i bilo kakva analiza uvjetne nauke će pokazati izvjesne ideje iza običnog iskustva koje su metafizičke a ne razborite. On podržava volju pojedinca i slobodu individualnosti. Individualnost može biti podržana samo gdje se društveni život smatra jednim organizmom u kojem izvor postojanja ili svaki dio povezan sa izvorom postojanja kao cjelinom.

Društvena teorija razumijevanja kao naročit i jedinstven moralni organizam koji se odnosi na individualnu slobodu unutar organskog društva. Individualnost ne znači izolaciju od drugih, nego izazov društvenih promjena unutar samorealizacije i moralne zajednice.

Deweyjeva filozofija  je studija nauke, psihologije, društvenih odnosa, religije i drugih društvenih disciplina. Dewey identificira filozofiju sa psihologijom a psihologiju sa apsolutnim idealizmom. Filozofija daje značenje iskustvu a on kaže da nema ništa u filozofiji što se samo ne pokazuje u iskustvu. Ovaj pogled Dewey zove filozofija gledišta.

Downloads

Published

28-02-2020

How to Cite

Čuzović, K. (2020). Deweyjevo poimanje demokracije. Pregled: časopis Za društvena Pitanja / Periodical for Social Issues, 4(4), 217–234. Retrieved from https://pregled.unsa.ba/index.php/pregled/article/view/150

Issue

Section

Articles / Članci