ODLUČIVANJE U JAVNOJ UPRAVI / DECISION-MAKING IN PUBLIC ADMINISTRATION: ODLUKE U UPRAVNOM POSTUPKU / DECISIONS IN THE ADMINISTRATIVE PROCEDURE

Emir Mehmedović; Amel Delić

doi:10.48052/19865244.2023.2.87

Authors

Emir Mehmedović University of Sarajevo, Faculty of Administration - Associate Member
Amel Delić University of Sarajevo, Faculty of Administration - Associate Member

DOI:

https://doi.org/10.48052/19865244.2023.2.87

Keywords:

decision-making, administrative procedure, administrative act, legal syllogism

Abstract

In the paper, the authors are considering a broader framework of the decision-making in Public Administration, examining decision-making process, i.e. the process of making decisions in the administrative procedure. Generally, decision-making is the process and act of choice between several possible alternatives in certain situation. It is of particular importance in the administrative procedure, considering that the public and also legal interests of citizens are simultaneously protected in this procedure. Administrative bodies decide on the rights, obligations and legal interests of natural and legal persons in the administrative procedure. When making a decision in an administrative procedure, the administrative authority determines, within its jurisdiction, whether the interests of the parties are in accordance with the regulations, that is, the public interest, and thus resolves a certain administrative matter. The decision-making process in the administrative procedure is legally standardized and as such implies the application of the rules of formal logic. The legal syllogism represents a model of the decision-making process, but its use does not necessarily mean that the result of the conclusions of different individuals, which also depends on personal characteristics, knowledge and experiences, will be the same, and that the same conclusions will be reached. Particular actions in the administrative procedure are performed and decisions are made by authorized officials, either as individuals (the head of the administrative body or an authorized official in the administrative body) or as collegial bodies. However, as specific decisions in the administrative procedure are made by individual persons, there is a possibility of different understanding and connection of legal norms or their application to a specific factual situation.

References

Ajduković Marina (1995), Psihologijski aspekti donošenja odluka u kaznenom postupku, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 2, br. 2;

Aristotel (2008), Retorika, Unireks, Podgorica;

Bell David E., Raiffa Howard, Tversky Amos (1988), Decision Making: Descriptive, Normative, and Prescriptive Interactions, Cambridge University Press, Cambridge;

Bubalović Tadija (2018), Pravo na pravni lijek protiv odluka tijela državne vlasti prema domaćem i međunarodnom pravu, Zbornik Sveučilišta Libertas, br. 3;

Čavalić Admir (2016), Utjecaj kvalitete podataka i informacija na kvalitetu odluke, Ekonomska misao i praksa, vol. 25, no. 2;

Damjanović Kaja, Janković Ivana (2014), Normativna i deskriptivna teorija donošenja odluka u uslovima rizika, Theoria, vol. 57, issue 4;

Dell’Orco Silvia (2017), Decision-Making and Law: Normative Rationality or Evolutive Rationality?, Sussex Academic Press;

Delić Amel (2017), Preduslovi reforme upravnog postupka u kontekstu praksi i standarda e-uprave, Uprava, vol. 8, br. 1;

Đelmo Zenaid, Delić Amel (2014) Materijalna i procesna zakonitost pojedinačnih upravnih akata u cilju zaštite pravnog poretka države, Uprava, vol. 5, br. 2;

Đerđa Dario (2012), Pravila upravnog postupka u europskom pravu, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol 33, br. 1;

Galič Aleš (2006), Pravo na saslušanje i pravna pravila, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol. 56, br. 2-3;

Hasanbegović Jasminka (1996), O pravnom silogizmu, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, vol. XLIV, br. 2-3;

Horić Selma, Mehmedović Emir (2017), Zajedničke karakteristike reforme upravnih postupaka država regiona u kontekstu približavanja Evropskoj uniji, Sui generis, god. IV, broj 4;

Jankov Maširević Dragana (2021), Teorija odlučivanja, Osijek;

Koprić Ivan et al. (2014), Upravna znanost: Javna uprava u suvremenom europskom kontekstu, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb;

Koprić Ivan (2011), Zakon o općem upravnom postupku i tehnološko unapređenje uprave, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Nišu, vol. LVII;

Korać T. Srđan (2016), Pristrasnost kao prepreka valjanom etičkom odlučivanju u javnoj upravi, Politička revija, god. (XXVIII) XV, vol. 50, br. 4/2016;

Kovač Polonca (2011), Šutnja uprave između teorije i prakse u Sloveniji, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Rijeci, vol. 32, br. 2;

Krapac Davor (1989), Osnovna prava čovjeka i građanina i načela krivičnog postupka, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, broj 5/6;

Krijan Pero (2002), Komentar Zakona o upravnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine sa sudskom praksom, Privredna štampa, Sarajevo;

Lilić Stevan (2016), Edukacija voditelja upravnih postupaka i inspektora u Bosni i Hercegovini: Materijali sa provedene obuke sa modelima obrazaca za praktičnu primjenu, Sarajevo-Banja Luka;

Lončar Zoran (2015), Odlučivanje u upravnom postupku, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Novom Sadu, br. 1/2015;

Lukić D. Radomir (1971), Metodologija prava, Naučna knjiga, Beograd;

Mehmedović Emir, Stojanović Selma (2022), Inspekcije i inspekcijski nadzor: Organizacija, nadležnost, postupak, Fakultet za upravu Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo;

Mehmedović Emir, Stojanović Selma (2022), Utjecaji množine volja na nastanak upravnog akta, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Tuzli, god. VIII, br. 1.

Menger Mariza (2019), Teorija odlučivanja Herberta Simona: decizionistički pristup organizaciji, Politička misao, god. 56, br. 2;

Pehar Snježana (2012), Pojam upravnog akta u teoriji i zakonodavstvu, Zbornik radova Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse, broj 10, Mostar;

Perko-Šeparović Inge (1975), Teorija organizacije, Školska knjiga, Zagreb;

Petrović Dragoljub (1964), Zaključci o bitnim činjenicama u parničnom postupku, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, god. XII, br. 2-3;

Petrović Gajo (2011), Logika, 2. izdanje, Zavod za udžbenike, Beograd;

Pusić Eugen (1980), Samoupravljanje i odlučivanje, Rad Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti, Razred za društvene znanosti, knjiga 19, Zagreb;

Pusić Eugen (2002), Nauka o upravi, XII. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Školska knjiga, Zagreb;

Pusić Eugen i dr. (2002), Upravljanje u suvremenoj državi, Društveno veleučilište u Zagrebu, Zagreb;

Sikavica Pere et al. (2014), Poslovno odlučivanje, Školska knjiga, Zagreb; 35. Stančetić Veran (2020), Odlučivanje u javnom sektoru, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu;

Tipurić Darko, Pavić Ivana (2012), Naturalistički pristup odlučivanju: Teorija slika, Sarajevo Business and Economics Review, br. 32;

Tomić Zoran, Bačić Vera (1999), Komentar Zakona o opštem upravnom postupku sa sudskom praksom i registrom pojmova, sedmo izdanje, Javno preduzeće Službeni list SRJ, Beograd;

Ule Andrej (2009), Collective Decision making as the Actualization of Decision Potential, Interdisciplinary Description of Complex Systems, vol. 7, no. 2;

Uzelac Alan (1997), Istina u sudskom postupku, Pravni fakultet, Zavod za građanskopravne znanosti i obiteljsko pravo, Zagreb;

Vedriš Martin, Klarić Petar (1996), Građansko pravo – Opći dio, stvarno, obvezno i nasljedno pravo, drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Narodne novine, Zagreb;

Visković Nikola (2004), Argumentacija i pravo, Dosije, Beograd;

Visković Nikola (2001), Teorija države i prava, Centar za dopisno obrazovanje, Birotehnika, Zagreb