PREGLED : Časopis za društvena pitanja - ISSN 1986-5244

Home Novosti Održana naučna rasprava o društvenim procesima u Bosni i Hercegovini na putu integracije u Evropsku uniju
Održana naučna rasprava o društvenim procesima u Bosni i Hercegovini na putu integracije u Evropsku uniju Ispis E-mail


 
Univerzitet u Sarajevu i Redakcija Pregleda: časopisa za društvena pitanja organizirali su u utorak 22. aprila 2014. godine naučnu raspravu o društvenim procesima u Bosni i Hercegovini na putu integracije u Evropsku uniju.

Uvodna obraćanja na raspravi organiziranoj s ciljem davanja naučnog doprinosa u prevazilaženju trenutne situacije u Bosni i Hercegovini imali su prorektori Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Ugo Vlaisavljević i prof. dr. Faruk Mekić, nakon čega se prisutnima obratio glavni i odgovorni urednik časopisa Pregled prof. dr. Senadin Lavić.

Prilikom izlaganja o temi Društvena znanost i interpretacija društvenih pojava profesor Lavić je istakao da postoji primjetljiva isključenost ili povučenost društveno-znanstvenih subjekata u govoru o aktuelnoj društvenoj zbilji koja je ispunjena kompleksnim fenomenima. „Mi trenutno ne posjedujemo neke validne interpretacije društvenih procesa i pojava iz vlastitih istraživanja na osnovu kojih bismo mogli izvući neko prihvatljivo objašnjenje ili znanje za orijentaciju i poduzimanje narednih koraka u funkcioniranju društva. Ne postoje relevantne analize sa stanovišta sociologije, politologije, kulturologije, antropologije, demografije, ekonomije i sličnih nauka. Gotovo da je ugašen filozofijsko-znanstveni diskurs o bosanskohercegovačkoj zbilji. Sve analize i interpretacije dolaze sa strane u našu javnost i mi se pretvaramo u papagaje koji do besvijesti ponavljaju već negdje pripremljene stavove i na taj način ne razvijamo vlastitu interpretacijsku poziciju. To otvara prostor za stravične manipulacije“, naveo je profesor Lavić.

Učesnici u raspravi su sa različitih aspekata – sociološkog, političkog, filozofskog, pravnog, ekonomskog, religijskog, kulturnog – problematizirali stanje u Bosni i Hercegovini.


Prof. dr. Enes Durmišević je govorio o društvenim procesima u BiH, te se osvrnuo na pitanje kako doći do konsolidirane demokratije, poručivši da se do nje može doći kada bude postignuta saglasnost o procedurama do dolaska legalne vlade koja biva izabrana na sveopćim i slobodnim izborima i kada ta vlada bude imala faktičku vlast da stvara novu politiku, a zakonodavna, izvršna i sudska vlast ne mora dijeliti vlast sa drugim organima.

Prof. dr. Mirko Pejanović je, govoreći o temi Ideje za ubrzanje integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, naveo da mogućnost ubrzanja integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju ima dvije pretpostavke.
„Prva je sadržana u promjeni strategije institucija Evropske unije prema odvijanju procesa integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Druga pretpostavka je sadržana u oblikovanju političke volje pobjedničkih stranaka da nakon parlamentarnih izbora 2014. godine obrazuju široku međustranačku koaliciju na političkom projektu: evropska Bosna i Hercegovina. Ova ideja široke koalicije za evropsku Bosnu i Hercegovinu bila bi odgovor na zahtjeve i volju građana da njihova zemlja postane članica Evropske unije“, istakao je profesor Pejanović.

U izlaganju o temi Koje i kakve reforme preduzeti da bi Bosna i Hercegovina ubrzala svoj put integracije u Evropsku uniju prof. dr. Salih Fočo je naglasio da je mnogo reformi preduzeto u BiH, ali da nisu dale cilj. „Bh. društvu je potrebna drugačija strategija promjena od ponuđenih kao i drugačije ili za naše uvjete nove ekonomske, socijalne i javne politike kako bi izašla iz stanja stagnacije i krenula putem reformi i to programiranih i željenih, sa pozitivnim ishodom po poziciju i socijalnu egzistenciju građana“, istakao je profesor Fočo.

O Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava kao referentnom instrumentu za prijem države u Evropsku uniju govorila je prof. dr. Lada Sadiković, dok se prof. dr. Hidajet Repovac osvrnuo na kulturne aspekte bh. društva u procesu integracije u Evropsku uniju, a izlaganje prof. dr. Fikreta Čauševića fokusirano je na političku ekonomiju tranzicije bivše Jugoslavije i Bosne i Hercegovine. Prof. dr. Mile Babić je izlagao o temi Nitko ne smije ni nad kim vladati.

U okviru izlaganja o temi Nacionalna država i menadžment manjina: BiH i aporija „Sejdić-Finci“ prof. dr. Asim Mujkić je propitao posljedice nedavne odluke iz Brisela da pitanje provedbe odluke „Sejdić-Finci” za sada ostavi po strani i fokusira se na druge aspekte procesa integracije BiH u EU.

Gospođa Sanja Vlaisavljević, direktorica Centra za kulturu dijaloga u Sarajevu, navela je da govoriti o BiH na putu integriranja u EU znači otvoriti temeljne probleme bh. političkog života u kojem ne postoje ni najmanje zajedničke tačke koje povezuju različite interese i političke volje.

„Preglasavanje, neizglasavanje, federalizam, centralizirana BiH, istinska konstitutivnost konstitutivnih naroda, prava konstitutivnih manjina, pitanje jezika, obrazovanja, realiziranje presude 'Sejdić-Finci' i brojna druga pitanja su otvorena i bez ikakve naznake kada i kako bi mogla biti riješena. Na prvi pogled ovi problemi djeluju lako rješivi ili čak kao površni primjeri nesuglasja u političkom životu, ali, nažalost, riječ je o ključnim pitanjima koja utječu na put BiH ka europskim integracijama“, navela je gospođa Vlaisavljević.

Prof. dr. Suad Kurtćehajić je izlagao o temi Dodatne nadležnosti kao mehanizam integracije Bosne i Hercegovine, te je naveo da smatra kako za rješenje pitanja funkcioniranja BiH postoje tri načina, a to su da se narodi preko svojih predstavnika dogovore, što je manje vjerovatno, jer je očigledno da svi misle i žele drugačije, bar kada su u pitanju njihovi predstavnici. „U situaciji gdje mi ne možemo naći konsenzus o načinu izlaska iz krize, postoje dva druga. To je da nas EU praktično brže 'usisa' k sebi, kao i NATO pakt, jer nijedna zemlja članica NATO-a se praktično nije razbila. To je važno zbog toga što bi snage koje bi htjele razbijati BiH na taj način bile marginalizirane. Treći način koji ja zastupam i koji i danas ovdje iznosim je ono što treba uraditi visoki predstavnik“, kazao je profesor Kurtćehajić.

Gospodin Adil Kulenović je na današnjoj raspravi govorio o značaju organiziranja ovakvog događaja, te se osvrnuo na aktuelnu situaciju.

Izlaganja sa održane rasprave će biti objavljena u narednom broju časopisa Pregled, uz već ustaljene rubrike, kako bi se časopis približio akademskoj ali i široj javnosti, a njegova programska koncepcija promijenila i unaprijedila.
Pregled je drugi najstariji časopis u BiH, koji sa prekidima izlazi od 1910. godine, a od 1967. je njegov izdavač Univerzitet u Sarajevu. Pregled izlazi tri puta godišnje i indeksiran je u tri međunarodne baze podataka.